PET ČIMBENIKA KOJI OTKRIVAJU DIJETE NASILNIKA

U kući mali anđeo, a u školi glavni nasilnik? I to je moguće!


Roditelju je teško povjerovati da bi njegovo dijete moglo biti nasilno prema drugoj djeci. Obavijesti li vas učitelj ili pedagog o neprimjerenom ponašanju vašeg anđelčića, vjerojatno ćete se naći u nevjerici i bit ćete povrijeđeni. Koji znakovi vam mogu ukazivati da se vaše dijete neprimjereno ponaša prema svojim vršnjacima? Iako dijete kod kuće ničim ne pokazuje probleme u ponašanju, izvan nje u okruženju vršnjaka može imati poteškoća sa samokontrolom i agresivnim ponašanjem. No, agresivno ponašanje ne uključuje samo primjenu sile, nego i psihičko maltretiranje.
Primijetite li pretjerane ili prenaglašene reakcije u sljedećim situacijama, reagirajte na vrijeme i razgovarajte s njim kako biste spriječili ozbiljnije poteškoće u kasnijoj dobi.

Moć i kontrola
Agresija je često posljedica osjećaja nemoći, nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti.
Navedene osjećaje  primijetit ćete kroz način komunikacije djeteta  s drugima i s vama.
Ako svaki savjet doživljava kao kritiku, ako prečesto kritizira druge ili prebacuje krivnju sa sebe na sve ostale, to bi moglo biti crveno svjetlo za dijete koje osjeća manjak kontrole, a moglo bi ga nadomjestiti uporabom fizičke sile.

Nedostatak suosjećanja
Empatija i osjećaj za druge razvijaju se u djetinjstvu. Dijete koje je sklono zadirkivanju, izazivanju ili maltretiranju drugih nije svjesno kako se taj drugi osjeća.
Stoga roditelji i učitelji trebaju što više naglašavati djeci osjećaj «u tuđoj koži», ukazivati im na njihovu odgovornost za druge i njihove osjećaje. Primijetite li da je vaše dijete bezobzirno prema ostalima, razgovarajte s njim o tome, predočite mu kako bi se osjećalo na mjestu neke osobe prema kojoj se neprimjereno ponašalo.

Situacija kod kuće
Dijete uči ono što doživljava. Ako su roditelji skloni rješavanju problema svađom i prepirkom, dijete će se osjećati frustrirano, nesigurno i ljuto, a te će osjećaje morati na neki način pokazati. Najčešće će to učiniti na  način da se iskale na slabijima od sebe. Ako je dijete bilo prisutno razmirici između vas i partnera, pokušajte mu objasniti da to nije način rješavanja problema i da to nije nešto što ste vi htjeli.

Dokazivanje
Djeca traže svoje mjesto pod suncem. U ranoj dobi socijalni status u društvu djeci je iznimno važan. On se dokazuje i stječe na razne načine. No, djeca ga  mogu stjecati i na štetu drugih. Kako bi stekli status vođe, skloni su druge potčinjavati svojim «pravilima» i izlagati ih izrugivanju ako ih ne poštuju. To se osobito često događa kod djevojčica, koje nameću svoja pravila odijevanja, ponašanja, govora. Kako bi se osjećali važnima, moraju imati svoju «publiku», a kako bi je stekli, jednostavno vrijeđaju one koji su drukčiji od njih kako bi ih prisilili da preuzmu njihov model ponašanja.

Društvene mreže
Činjenica je da djeca danas aktivno sudjeluju u socijalnim mrežama poput Facebooka i drugih načina komunikacije preko interneta. Djelomičan osjećaj anonimnosti, te moć i nemogućnost sankcija djeci daje hrabrost za razne neopravdane načine komunikacije. Pisanje negativnih stavova o drugima za njih je često oblik zabave, no s obzirom na brzinu kojom se šire informacije preko modernih medija, djeci koja su žrtve raznih natpisa i informacija itekako mogu naštetiti. Zato imajte pod nadzorom dijete koje često koristi računalo i obratite pozornost na stranice koje posjećuje.
Roditelji trebaju obratiti pozornost i na pretjerano gledanje televizije, osobito sadržaja koji nisu  namijenjeni djeci.
Veoma «opasno» je ako vaše dijete ima televizor i računalo u svojoj sobi gdje je mogućnost vaše kontrole minimalna, a pogotovo ako spava u sobi gdje su spomenuti uređaji.


Marica Jelušić, prof. pedagogije

EKOLOŠKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA ZAŠTITU PRIRODE

Za opstanak našeg planeta nužno je riješiti probleme vezane za ekološki odgoj i obrazovanje za zaštitu prirode.
Obrazovne ustanove (škole) u svom radu imaju odgovorno mjesto kao i mediji. Jedan od univerzalnih principa koje je propisao UNESKO jest razvijanje senzibiliteta za zaštitu prirode, te razvijanje ekološke svijesti, ekološke pismenosti i vrijednosnih orijentacija zaštite prirode.
Vrlo je teško artikulirati ekološku svijest i iznaći prave puteve odgoja eko svijesti. Ekološka svijest je složen kompleks sazdan ne samo od kognitivnih, već i od afektivnih i voljnih aspekata, tj. znanja, osjećaja i volje. U formiranju ekološke svijesti nužno je pripovijedanju suprotstaviti akcije učenika. Otuđenost čovjeka od prirodnog življenja dovelo je do nehumanog odnosa prema prirodi i okolini. Zato je nužno učenicima o problemima govoriti u kontaktu s pojavama. Poznato je da učenici koji sudjeluju u aktivnostima podizanja školskih vrtova i  brige oko ljubimaca imaju humaniji odnos prema prirodi i okolini. Oni tuguju zbog smrti ljubimca  ili zbog uništenog zasada ruža koje su sami odgojili. U formiranju stavova i ekološke svijesti neće pomoći velika propovijedanja u učionici. Moraliziranje  moramo potpuno odbaciti i suprotstaviti mu aktivnosti učenika u ambijentu loših i dobrih čovjekovih postupaka.
U našoj školi ove školske godine posebno je aktivna eko- sekcija učenika starijih razreda. Voditeljice sekcije su nastavnice Brankica Lešić-Petrić i Nedžmija Bahić. Neke aktivnosti i zadaće ove sekcije definirali smo Godišnjim planom i programom rada škole budući da smo podizanje ekološke svijesti naših učenika uzeli za prioritet ove školske godine. Članovi sekcije su imali već nekoliko akcija. Plodnom  zemljom nasuli su i pripremili prostor namijenjen za sadnju cvijeća. Prikupili su sadnice različitog cvijeća od roditelja i zasadili prostor koji je bio predviđen za to. Od Udruge «Lipa» dobili su i zasadili 10 sadnica kestena. Sljedeće akcije slijede u proljeće.
O  čistoći dvorišta brinu svi učenici škole. Svaki tjedan mijenjaju se dežurni odjeli koji se brinu da naše dvorište lijepo i uredno izgleda. Stalni «tihi nadzor» vrše eko-redari. Na satima razrednika često se obrađuju ekološke i teme i razgovara s učenicima o ovim problemima.
Podizanje ekološke svijesti je zadaća na kojoj ćemo inzistirati i ubuduće jer nam je to dug i obveza prema budućim naraštajima.


Marica Jelušić, prof. pedagogije
 

MLADI GEOGRAFI

Sekcija mladi geografi broji 12 učenika. Većinom su to učenici 6/9. razreda, jer su pokazali najviše interesovanja za programske sadržaje iz zemljopisa.

Svakog četvrtka sastajemo se u kabinetu zemljopisa, podijelimo se u tri skupine i podijelimo zadatke.
Teme i zadaci su raznovrsni, od opisivanja, izrade plakata, izrade različitih reljefnih oblika.

Uglavnom, cilj ove sekcije je: okupiti učenike, razviti suradnju među učenicima i naposljetku proširiti vidike i dopuniti znanje iz zemljopisa.

Voditelji sekcije: Luca Anđelić-Grgić i Anida Ganić
 

KAKO KORISNO PROVESTI SLOBODNO VRIJEME

PROČITAJ DOBRU KNJIGU.

NE BUDI LIJEN/A, NE SJEDI SAMO PRED TELEVIZOROM ILI KOMPJUTOROM!

BUDI KREATIVAN/KREATIVNA.

POMOZI ONOME TKO TREBA POMOĆ.

ZABORAVI NA ŠKOLU I OPUSTI SE.

DRUŽI SE S PRIJATELJIMA.

IDI NA IZLET ILI POSJETI NEKOGA KOGA VEĆ NISI DUGO VIDIO/VIDJELA.

NE ZABORAVI: BUDI DOBAR/DOBRA PREMA RODITELJIMA.

PRAVILA ZA RACIONALNO UČENJE

     1.    ČVRSTO ODLUČI UČITI
Ova odluka podrazumijeva sljedeće navike:
Navika mjesta – Odredi i uredi stalno mjesto za učenje ( prikladan i uredan stol u jednoj prostoriji gdje ima što manje buke, dobra prirodna ili umjetna rasvjeta s pravilne strane kako ne bi bacala sjenu na radno mjesto, prozračnost i ugodna sobna temperatura za učenje).
Navika vremena – Unaprijed planiraj dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi.  Dobar mogući raspored u danu poslije nastave je:
      -    odmor poslije jela ( pola sata do sat vremena)
      -    pregledavanje bilješki s nastave i njihova dopuna
      -    izrada domaćih zadaća koje si dobio tog dana
      -    učenje predmeta koje si danas imao u školi
      -    ponavljanje naučenog gradiva u predmetima koje imaš sutra
Uzimaj stanke poslije određenih etapa u učenju, etape neka traju  30-45 minuta, a stanke 5-10 minuta.
Uči prvo lakše, potom teže pa opet lakše predmete. Na kraju učenja, uči predmete ( sadržaje ) koji traže određenu aktivnost (rješavanje zadataka, izradu crteža i modela).
Uvijek počinji s učenjem u isto vrijeme u danu i ne odlaži početak učenja!
Navika učenja na nastavi – Redovito dolazi na nastavu i aktivno prati rad na satu pozornim slušanjem nastavnikovog izlaganja, izradom zadataka i  bilježenjem važnih podataka u bilježnicu.

     2.    UČI AKTIVNO
Dobro odredi svrhu i razinu do koje treba naučiti određeno gradivo (samostalno, ako to već nije odredio nastavnik) i tome prilagodi način učenja:
      -    ako je neku informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino prepoznavanje u različitim smislenim cjelinama,
      -    kada nešto treba doslovno reproducirati ( naučiti napamet ), ponavljaj to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, odnosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja,
      -    kada naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati različite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo (čak i one probleme koje nastavnik nije zadao).
Bolje je odjednom proučiti sadržaj koji treba naučiti i odmah se pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li puno puta tek čitati sadržaj. Uspjeh  u učenju je to veći što smo aktivniji pri učenju. Uobičajene aktivnosti učenja, s tim u vezi, možemo ovako poredati, od slabijih do najboljih:
      -    slušanje
      -    čitanje
      -    potcrtavanje važnih dijelova sadržaja
      -    bilježenje sažetaka pročitanog sadržaja
      -    izrada sažetog pregleda cijelog sadržaja
      -    samostalno prepričavanje i samoispitivanje obrađenog gradiva
      -    raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja o problemima u gradivu
      -    samostalno rješavanje problemskih zadaća
Pronalazi bitne dijelove sadržaja, pojasni značenje svih ključnih pojmova u tekstu i njihove odnose, povezuj nove pojmove s prije naučenim, povezuj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim. Uz važne pojmove ostavi prazan prostor što ćeš ga kasnije kod kuće  popuniti.
Pokušaj samostalno rekonstruirati gradivo tumačenjem samom sebi ili poučavajući nekog drugog, otkrivaj i postavljaj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Sažimaj do bitnog – pri čitanju iz udžbenika, ili nekog drugog izvora, bilježi tako što ćeš opisati glavne misli svojim riječima.

     3.    UČI DOBRIM REDOSLIJEDOM
Pregledaj cijeli sadržaj  što ga trebaš naučiti, pročitaj naslove i podnaslove, zaključke i sažetke, razgledaj slike, tablice, sheme i sl.
Samostalno postavi pitanja na koja će tekst dati odgovore. Naslovi i podnaslovi mogu mogu postati pitanja. Potom u tekstu potraži odgovore na ta pitanja.
Čitaj tekst tražeći glavnu misao, potctavaj, bilježi sažetak u bilježnicu i daj mu kratki podnaslov.
Razmišljaj o pročitanim, povezuj s već poznatim, smišljaj primjere za pojave koje se opisuju, stvaraj slikovite predodžbe o pročitanom sadržaju, pokušaj ih nacrtati!
Sažmi i glasno ponovi sažetak poglavlja što si ga obradio.
Pregledno poveži obrađeno gradivo i prepričavaj ga uz samoispitivanje, provjeravanje i ispravljanje.

     4.    SPRIJEČI ZABORAVLJANJE
Prenauči gradivo tako što ćeš ga još dva do tri puta ponoviti poslije prve provjere kojom si utvrdio kako znaš gradivo.
Odmori se nekoliko minuta ( do pet ) kada završiš s učenjem nekog poglavlja.
Ujutro, poslije spavanja, ili poslije podne nakon odmora, kratko ponovi ono što si učio pred spavanje ili odmor. Tako se najbolje pamte  sadržaji koje treba znati napamet.
Kada u jednom danu učimo više predmeta, neka jedan iza drugog budu  što različitiji predmeti kako se njihovi tragovi ne bi preklapali i tako brisali.
Danas naučeni sadržaj moraš, u sažetom obliku, ponavljati sljedećih dana, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu ili ne. Naime, zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenje, a kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati naučeno u vremenu što neposredno slijedi iza učenja, a u kasnijem vremenu sve rjeđe.


Marica Jelušić, pedagoginja