PRAVILA ZA RACIONALNO UČENJE

     1.    ČVRSTO ODLUČI UČITI
Ova odluka podrazumijeva sljedeće navike:
Navika mjesta – Odredi i uredi stalno mjesto za učenje ( prikladan i uredan stol u jednoj prostoriji gdje ima što manje buke, dobra prirodna ili umjetna rasvjeta s pravilne strane kako ne bi bacala sjenu na radno mjesto, prozračnost i ugodna sobna temperatura za učenje).
Navika vremena – Unaprijed planiraj dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi.  Dobar mogući raspored u danu poslije nastave je:
      -    odmor poslije jela ( pola sata do sat vremena)
      -    pregledavanje bilješki s nastave i njihova dopuna
      -    izrada domaćih zadaća koje si dobio tog dana
      -    učenje predmeta koje si danas imao u školi
      -    ponavljanje naučenog gradiva u predmetima koje imaš sutra
Uzimaj stanke poslije određenih etapa u učenju, etape neka traju  30-45 minuta, a stanke 5-10 minuta.
Uči prvo lakše, potom teže pa opet lakše predmete. Na kraju učenja, uči predmete ( sadržaje ) koji traže određenu aktivnost (rješavanje zadataka, izradu crteža i modela).
Uvijek počinji s učenjem u isto vrijeme u danu i ne odlaži početak učenja!
Navika učenja na nastavi – Redovito dolazi na nastavu i aktivno prati rad na satu pozornim slušanjem nastavnikovog izlaganja, izradom zadataka i  bilježenjem važnih podataka u bilježnicu.

     2.    UČI AKTIVNO
Dobro odredi svrhu i razinu do koje treba naučiti određeno gradivo (samostalno, ako to već nije odredio nastavnik) i tome prilagodi način učenja:
      -    ako je neku informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino prepoznavanje u različitim smislenim cjelinama,
      -    kada nešto treba doslovno reproducirati ( naučiti napamet ), ponavljaj to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, odnosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja,
      -    kada naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati različite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo (čak i one probleme koje nastavnik nije zadao).
Bolje je odjednom proučiti sadržaj koji treba naučiti i odmah se pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li puno puta tek čitati sadržaj. Uspjeh  u učenju je to veći što smo aktivniji pri učenju. Uobičajene aktivnosti učenja, s tim u vezi, možemo ovako poredati, od slabijih do najboljih:
      -    slušanje
      -    čitanje
      -    potcrtavanje važnih dijelova sadržaja
      -    bilježenje sažetaka pročitanog sadržaja
      -    izrada sažetog pregleda cijelog sadržaja
      -    samostalno prepričavanje i samoispitivanje obrađenog gradiva
      -    raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja o problemima u gradivu
      -    samostalno rješavanje problemskih zadaća
Pronalazi bitne dijelove sadržaja, pojasni značenje svih ključnih pojmova u tekstu i njihove odnose, povezuj nove pojmove s prije naučenim, povezuj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim. Uz važne pojmove ostavi prazan prostor što ćeš ga kasnije kod kuće  popuniti.
Pokušaj samostalno rekonstruirati gradivo tumačenjem samom sebi ili poučavajući nekog drugog, otkrivaj i postavljaj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Sažimaj do bitnog – pri čitanju iz udžbenika, ili nekog drugog izvora, bilježi tako što ćeš opisati glavne misli svojim riječima.

     3.    UČI DOBRIM REDOSLIJEDOM
Pregledaj cijeli sadržaj  što ga trebaš naučiti, pročitaj naslove i podnaslove, zaključke i sažetke, razgledaj slike, tablice, sheme i sl.
Samostalno postavi pitanja na koja će tekst dati odgovore. Naslovi i podnaslovi mogu mogu postati pitanja. Potom u tekstu potraži odgovore na ta pitanja.
Čitaj tekst tražeći glavnu misao, potctavaj, bilježi sažetak u bilježnicu i daj mu kratki podnaslov.
Razmišljaj o pročitanim, povezuj s već poznatim, smišljaj primjere za pojave koje se opisuju, stvaraj slikovite predodžbe o pročitanom sadržaju, pokušaj ih nacrtati!
Sažmi i glasno ponovi sažetak poglavlja što si ga obradio.
Pregledno poveži obrađeno gradivo i prepričavaj ga uz samoispitivanje, provjeravanje i ispravljanje.

     4.    SPRIJEČI ZABORAVLJANJE
Prenauči gradivo tako što ćeš ga još dva do tri puta ponoviti poslije prve provjere kojom si utvrdio kako znaš gradivo.
Odmori se nekoliko minuta ( do pet ) kada završiš s učenjem nekog poglavlja.
Ujutro, poslije spavanja, ili poslije podne nakon odmora, kratko ponovi ono što si učio pred spavanje ili odmor. Tako se najbolje pamte  sadržaji koje treba znati napamet.
Kada u jednom danu učimo više predmeta, neka jedan iza drugog budu  što različitiji predmeti kako se njihovi tragovi ne bi preklapali i tako brisali.
Danas naučeni sadržaj moraš, u sažetom obliku, ponavljati sljedećih dana, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu ili ne. Naime, zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenje, a kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati naučeno u vremenu što neposredno slijedi iza učenja, a u kasnijem vremenu sve rjeđe.


Marica Jelušić, pedagoginja

PRVA POMOĆ

Sekcija prve pomoći djeluje pod vodstvom nastavnika biologije Dine Pobrića.
Sekcija prve pomoći broji 7 stalnih članova, a uvedena je od prošle školske godine (2011./2012. Godinu).
Sekcija prve pomoći sastaje se petkom u 12.40 sati.
Članovi ove sekcije su u prethodnoj školskoj godini stekli mnoga znanja i praktično su se usavršavali u pružanju prve pomoći. Sudjelovali smo i na županijskom natjecanju te smo osvojili 4.mjesto.
Ove školske godine ekipa prve pomoći naše škole će nastojati dopuniti svoja znanja, te se nadamo da ćemo na predstojećim natjecanjima ostvariti još bolje rezultate.
Učenici članovi ove sekcije su:
1. Marko Šantor – 7.a
2. Luka Ilić – 7.a
3. Matea Kesedžić – 7.a
4. Amina Šapčanin – 7.a
5. Amar Šapčanin – 7.a
6. Ivan Kovačević – 7.a
7. Dario Erceg – 7.e

MLADI GEOGRAFI

Sekcija mladi geografi broji 12 učenika. Većinom su to učenici 6/9. razreda, jer su pokazali najviše interesovanja za programske sadržaje iz zemljopisa.

Svakog četvrtka sastajemo se u kabinetu zemljopisa, podijelimo se u tri skupine i podijelimo zadatke.
Teme i zadaci su raznovrsni, od opisivanja, izrade plakata, izrade različitih reljefnih oblika.

Uglavnom, cilj ove sekcije je: okupiti učenike, razviti suradnju među učenicima i naposljetku proširiti vidike i dopuniti znanje iz zemljopisa.

Voditelji sekcije: Luca Anđelić-Grgić i Anida Ganić
 

DRAMSKO-RECITATORSKA SEKCIJA

Dramsko–recitatorska sekcija - hrvatski jezik

Dramsko–recitatorska sekcija OŠ Vladimira Nazora djeluje pod vodstvom nastavnica hrvatskog jezika, Asmire Maglajčetović i Ivane Dujak. Broji 20 članova. Dramska sekcija sastaje se ponedjeljkom u 12 i 40 h. Probe se tijekom godine održavaju jednom tjedno, a pred nastup i češće. Učenici na probama uvježbavaju različite igrokaze i recitacije kojima se onda predstavljaju na priredbama povodom božićnih i novogodišnji blagdana te dana škole.

Dramsko–recitatorska sekcija - engleski jezik

Od školske 2012./2013 godine u našoj školi imamo i dramsku sekciju na engleskom jeziku. Voditeljice sekcije su nastavnice Šefika Sejdić, Bera Salihović i Senija Mujanović. Cilj ove sekcije je omogućiti učenicima da se što više koriste stranim jezikom, te da pokažu svoje glumačke i ostale sposobnosti. Sekcija se održava jedanput tjedno, a mogu se prijaviti i stariji učenici.

Dramsko–recitatorska sekcija - njemački jezik

Dramsko-recitatorsku sekciju - njemački jezik  čine učenici viših razreda naše škole. Voditelj sekcije je nastavnica njemačkog jezika Ankica Sitarević. 
Cilj sekcije je proširivanje znanja iz njemačkog jezika kroz učenje i rad na tekstovima, pjesmicama i upoznavanje sa običajima i tradicijom zemlje čiji se jezik uči.
Sekcija broji 10 članova i održava se srijedom od 12.40 do 13.30 sati.
Svoj rad učenici pokazuju na priredbama za Božić i za Dan škole.
Prošle školske godine učenici su na priredbama nastupali s dramskom točkom i jednom recitacijom, te se nadamo da ćemo i ove školske godine napraviti prigodan program za naše manifestacije.

Recitatorska sekcija - razredna nastava

Voditeljice recitatorske sekcije u razrednoj nastavi u učiteljice Selma Salkanović i Nevenka Šaćirović. Sekciju pohađa 9 učenika II.-IV. razreda.
Sekcija se održava petkom u 11.30 sati. Učenici rade u grupi, paru i individualno. Čitaju priče, recitiraju pjesme iz Cvitka, čitanki ili drugih dječjih časopisa.
Teme recitacija su različite. Najviše govore o školi, blagdanima, godišnjim dobima, prijateljima, obitelji i sl.
Učenici sa svojim recitacijama sudjeluju na školskim priredbama.

Dramska sekcija - razredna nastava

Dramsku sekciju vode učiteljice Zikreta Ađulović i Selma Čeliković.
U školskoj 2012./2013. godini uključeno je 20 učenika od 2. do 5. razreda.
Dramska sekcija održava se svakoga petka od 11:30 do 12:15 sati.
Program aktivnosti se sastoji od kraćih i dužih igrokaza, ovisno o tome kojeg uzrasta su učenici. Za mlađe učenike pripremljeni su kratki igrokazi:
"Krampus postao dobar", "Pahuljice", "Božićni ukras",
dok su za starije učenike pripremljeni duži igrokazi:
"Kornjačin rođendan", "Božićni zvončić traži sreću".
Cilj dramske sekcije je prepoznati i razvijati glumački talent učenika.
Tijekom uvježbavanja igrokaza, učenici uče tekst, uče se pravilno izražavati, uče osnove glume, te dizajniraju potrebne rekvizite za nastupe na školskim predstavama.
Za školsku priredbu za kraj prvog obrazovnog razdoblja, učenici će pripremati igrokaz "Kornjačin rođendan" koju će izvoditi 9 učenika.