U sklopu Atlasprojekta, u novi radni posjet Osnovnoj školi Vladimira Nazora Odžak, stigli su učenici i nastavnici Gröndal škole iz švedskog grada Värnama. Petero djece, troje nastavnika i ravnatelj bili su naši gosti tri dana, od 21. do 23. ožujka. U ovome susretu, trećemu u sklopu projekta nastavili smo s radom na temu diskriminacije i problema koje ona nosi sa sobom. Ta je tema diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi određena za vrijeme našega posjeta Värnamu u studenomeprošle godine.
Učenici su sa svojim voditeljima u vremenu između dvaju susreta odrađivali radionice i izučavali kakva je situacija u pogledu diskiminacije u njihovim školama i gradovima. Detaljno su osmišljene i uspješno ostvarene sve aktivnosti tijekom radnoga druženja: razne vrste edukacija, radionice, kazališne predstave te tematsko studijsko putovanje – posjet vjerskim objektima triju najzastupljenijih religija u našoj zemlji. Kako su tekle aktivnosti po danima – u nastavku.
Utorak, 21. ožujka – Radionice o diskriminaciji
Prvi dan zajedničkoga rada počeo je radionicom nastavnice Bere Mujkić na temu međuvršnjačkoga nasilja u školi. Učenici su pogledali pripremljen videozapis iz jedne od tipičnih američkih škola. Videozapis je predstavljao jednu od kampanja kojom se želi utjecati na prepoznavanje prvih znakova nasilja. Nakon odgledanoga videozapisa, otvorena je diskusija na temu sprječavanja nasilja gdje su učenici iznosili svoje komentare i mišljenja. Učenici su dobili za zadatak osmisliti na koje sve načine možemo utjecati na druge kako bismo smanjili razne oblike diskriminacije s kojima se svakodnevno susrećemo u svojim školama. Svaka od pet skupina učenika na koje su podijeljeni dobila je za temu jednu vrstu diskriminacija te su trebali osmisliti način na koji se može ukazati na te probleme i riješiti ih.
Poslije podne radionicu su držali učenici škole iz Värnama, pod vodstvom svoje nastavnice Dženane Lovčalić Pobrić. Tema je radionice bila vjerska i nacionalna diskriminacija te razgovor o njoj. Na zidu je projiciran papir koji je predstavljao tlocrt učionice. Na svakome kutu stranice papira stajao je jedan određen pojam i konstatacija. Učenici su se raspoređivali prema planu na papiru u kutove učionice za koje stoji pojam ili konstatacija s kojima se slažu. Nakon izbora određenoga kuta učionice, trajala bi diskusija o odabiru i iznosila bi se mogućnost rješenja problema.
Srijeda, 22. ožujka – Terenska nastava
Drugi je dan bio rezerviran za jednu vrstu terenske nastave na kojoj se posjetom religijskim objektima pravoslavaca, muslimana i katolika produbljivalo poznavanje različitih religija. Obišli smo pravoslavnu crkvu u Bosanskome Šamcu, džamiju u Orašju, te samostansku crkvu i muzej u Tolisi.
U Bosanskome Šamcu nas je dočekao paroh Jovan Lakić koji nam je pokazao crkvu i približio glavne činjenice o njoj. Budući da je on ikonopisac i restaurator ikona, objasnio nam je kako nastaje ikona i koja je teologija ikone. Svi su, a posebno gosti iz Švedske, bili iznenađeni koliko se zlata stavlja na ikone. Nakon Bosanskoga Šamca, put nas je vodio do Orašja, gdje smo posjetili džamiju. Tamo nas je primio profesor islamskog vjeronauka dr. Mirsad Arnautalić. Ukratko nam je ispričao povijest džamije i pokazao njezine glavne dijelove.Rastumačio nam je zbog čega džamija nema slika, već samo arabeske – natpise preuzete iz Kurana.
Potom smo posjetili crkvu i muzej samostana u Tolisi. Najprije smo pogledali crkvu, a poslije i muzej u sklopu kojega se nalazi samostanska biblioteka koja broji više desetaka tisuća primjeraka. Posebno je bilo vidjeti namještaj od okamenjene hrastovine – abonosa, kao i zbirku knjiga koja se povijesno proteže od 16. stoljeća pa sve do danas. Ovdje nam je domaćin i vodič kroz crkvu i muzej bio fra Pero Martinović.
Poslije podne je bilo predviđeno za dan različitosti kultura u kuhinji. Učenici obiju škola pravili su slatka jela: gosti slasticu Kladdkaka, a domaćini tufahije.
Četvrtak, 23. ožujka – Forum teatar
Zadnji dan radnoga susreta bio je posvećen sedmoj umjetnosti. Nastavnica Bera Mujkić pripremila je glazbeno-scenski prikaz nasilja u školi, čijemu je stvaranju povod bilo samoubojstvo Mahira Rakovca. Glazbom i pokretom učenici su uprizorili kako dolazi do međuvršnjačkoga nasilja i što nasilje može napraviti mladoj osobi ako se ne reagira na vrijeme. Drugu je predstavu, u obliku forum teatra, pripremila nastavnica Senija Mujanović. Glavni je lik ovoga scenskog prikaza dječak iz Sirije koji dolazi u našu učionicu. U forum teatru tijekom diskusije o problemu aktivno sudjeluje i publika pa smo, uz sudjelovanje Vijeća učenika iz naše škole, pozvali i učenike jedog razreda srednje škole. Diskusija je za vrijeme scenskoga prikaza, kao i na svim radionicama, bila na engleskome jeziku.
U nastavku dana sastali su se voditelji učenika u projektu. Evaluacijom aktivnosti triju radnih dana ustvrđeno je zadovoljstvo kako poslom urađenim između dvaju susreta tako i zadatcima tijekom zadnjega susreta. Dogovoreno je da za sljedeći susret, koji bi trebao biti u rujnu u Värnamu, obradimo problem diskriminacije invalida. Učenici obiju škola sa svojim će voditeljima odraditi radionice o problemu invalidnosti u svojoj školi i svojemu mjestu. Bit će to, ako je suditi po prethodnima, još jedan u nizu kreativnih i korisnih susreta.