PRAVILA ZA RACIONALNO UČENJE
1. ČVRSTO ODLUČI UČITI
Ova odluka podrazumijeva sljedeće navike:
Navika mjesta – Odredi i uredi stalno mjesto za učenje ( prikladan i uredan stol u jednoj prostoriji gdje ima što manje buke, dobra prirodna ili umjetna rasvjeta s pravilne strane kako ne bi bacala sjenu na radno mjesto, prozračnost i ugodna sobna temperatura za učenje).
Navika vremena – Unaprijed planiraj dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi. Dobar mogući raspored u danu poslije nastave je:
- odmor poslije jela ( pola sata do sat vremena)
- pregledavanje bilješki s nastave i njihova dopuna
- izrada domaćih zadaća koje si dobio tog dana
- učenje predmeta koje si danas imao u školi
- ponavljanje naučenog gradiva u predmetima koje imaš sutra
Uzimaj stanke poslije određenih etapa u učenju, etape neka traju 30-45 minuta, a stanke 5-10 minuta.
Uči prvo lakše, potom teže pa opet lakše predmete. Na kraju učenja, uči predmete ( sadržaje ) koji traže određenu aktivnost (rješavanje zadataka, izradu crteža i modela).
Uvijek počinji s učenjem u isto vrijeme u danu i ne odlaži početak učenja!
Navika učenja na nastavi – Redovito dolazi na nastavu i aktivno prati rad na satu pozornim slušanjem nastavnikovog izlaganja, izradom zadataka i bilježenjem važnih podataka u bilježnicu.
2. UČI AKTIVNO
Dobro odredi svrhu i razinu do koje treba naučiti određeno gradivo (samostalno, ako to već nije odredio nastavnik) i tome prilagodi način učenja:
- ako je neku informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino prepoznavanje u različitim smislenim cjelinama,
- kada nešto treba doslovno reproducirati ( naučiti napamet ), ponavljaj to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, odnosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja,
- kada naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati različite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo (čak i one probleme koje nastavnik nije zadao).
Bolje je odjednom proučiti sadržaj koji treba naučiti i odmah se pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li puno puta tek čitati sadržaj. Uspjeh u učenju je to veći što smo aktivniji pri učenju. Uobičajene aktivnosti učenja, s tim u vezi, možemo ovako poredati, od slabijih do najboljih:
- slušanje
- čitanje
- potcrtavanje važnih dijelova sadržaja
- bilježenje sažetaka pročitanog sadržaja
- izrada sažetog pregleda cijelog sadržaja
- samostalno prepričavanje i samoispitivanje obrađenog gradiva
- raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja o problemima u gradivu
- samostalno rješavanje problemskih zadaća
Pronalazi bitne dijelove sadržaja, pojasni značenje svih ključnih pojmova u tekstu i njihove odnose, povezuj nove pojmove s prije naučenim, povezuj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim. Uz važne pojmove ostavi prazan prostor što ćeš ga kasnije kod kuće popuniti.
Pokušaj samostalno rekonstruirati gradivo tumačenjem samom sebi ili poučavajući nekog drugog, otkrivaj i postavljaj nove probleme i promišljaj njihova moguća rješenja.
Sažimaj do bitnog – pri čitanju iz udžbenika, ili nekog drugog izvora, bilježi tako što ćeš opisati glavne misli svojim riječima.
3. UČI DOBRIM REDOSLIJEDOM
Pregledaj cijeli sadržaj što ga trebaš naučiti, pročitaj naslove i podnaslove, zaključke i sažetke, razgledaj slike, tablice, sheme i sl.
Samostalno postavi pitanja na koja će tekst dati odgovore. Naslovi i podnaslovi mogu mogu postati pitanja. Potom u tekstu potraži odgovore na ta pitanja.
Čitaj tekst tražeći glavnu misao, potctavaj, bilježi sažetak u bilježnicu i daj mu kratki podnaslov.
Razmišljaj o pročitanim, povezuj s već poznatim, smišljaj primjere za pojave koje se opisuju, stvaraj slikovite predodžbe o pročitanom sadržaju, pokušaj ih nacrtati!
Sažmi i glasno ponovi sažetak poglavlja što si ga obradio.
Pregledno poveži obrađeno gradivo i prepričavaj ga uz samoispitivanje, provjeravanje i ispravljanje.
4. SPRIJEČI ZABORAVLJANJE
Prenauči gradivo tako što ćeš ga još dva do tri puta ponoviti poslije prve provjere kojom si utvrdio kako znaš gradivo.
Odmori se nekoliko minuta ( do pet ) kada završiš s učenjem nekog poglavlja.
Ujutro, poslije spavanja, ili poslije podne nakon odmora, kratko ponovi ono što si učio pred spavanje ili odmor. Tako se najbolje pamte sadržaji koje treba znati napamet.
Kada u jednom danu učimo više predmeta, neka jedan iza drugog budu što različitiji predmeti kako se njihovi tragovi ne bi preklapali i tako brisali.
Danas naučeni sadržaj moraš, u sažetom obliku, ponavljati sljedećih dana, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu ili ne. Naime, zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenje, a kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati naučeno u vremenu što neposredno slijedi iza učenja, a u kasnijem vremenu sve rjeđe.
Marica Jelušić, pedagoginja