JESTE LI ROĐENI SPORTAŠ, PISAC ILI ZNANSTVENIK?
Bliži se kraj školske godine, a s njom i brige velikog broja osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Koje su vaše jake strane, u kojim oblastima se baš i ne snalazite? Ovo su dvojbe s kojima se susreće velik broj učenika u osnovnim i srednjim školama. Da bismo vam olakšali izbor vašeg budućeg životnog poziva, upoznat ćemo vas s vrstama inteligencije koju posjeduje svako ljudsko biće. Preostaje vam da se opustite i pronađete odgovore na vaša pitanja i dvojbe.
KAKO VRSTA INTELIGENCIJE UTJEČE NA IZBOR ZANIMANJA?
Već kao učenici osnovnih škola imate priliku sresti se s pojmom inteligencije. Učitelji i nastavnici, a kasnije i profesori, zahtijevali su od vas da vježbate memoriju. Na početku vašeg obrazovanja memorirali ste kraće pjesmice, zatim naučene lekcije iz predmeta poput povijesti, zemljopisa, biologije…da biste do upisa nekog studija došli u fazu da memorirate gradivo cijelih knjiga. Većina ljudi misli kako su oni pojedinci koji imaju dobru memoriju ujedno i najinteligentnije osobe. Živimo s uvjerenjem kako je sposobnost memoriranja velike količine podataka najjača odlika inteligentnih ljudi, ali to baš i nije tako. Inteligencija je, kako ćemo kasnije u ovom tekstu vidjeti, puno složeniji pojam. Drugi vid edukacije, kroz koji prolazimo tijekom školovanja jest matematički. Rješavamo računske probleme, kao i prostorne, tijekom obrade geometrije. Tada se od vas ne zahtijeva ljepota izražavanja već preciznost. Postoji, naravno, još puno oblasti koje obradimo tijekom procesa školovanja, a mnogi učenici dolaze u situaciju da kvalitetnije, brže i jednostavnije savladavaju jednu skupinu predmeta od druge. Neki bolje savladavaju prirodnu, drugi, opet, društvenu skupinu predmeta. Jeste li se ikada zapitali zašto je to tako? Zašto više volite matematiku i fiziku od hrvatskog jezika i obrnuto? Ovdje se radi o jačoj izraženosti određene vrste inteligencije. Postavlja se pitanje: Što je inteligencija ili kvocijent IQ-a? Odgovor na ovo pitanje glasi: Inteligencija je način rasuđivanja koji stavlja u relaciju našu mentalnu i kronološku dob, tj. ukoliko smo stari 10 godina – to je naša kronološka dob, a razmišljamo kao 15-godišnjak-to je naša mentalna dob. Ova formula nam nudi relaciju kojom se izračunava i naš IQ:
Mentalna dob/kronološka dob x 100=IQ ili 15 god./10 god. x 100= 150
Dakle, desetogodišnjak koji razmišlja kao petnaestogodišnjak ima IQ 150.Ovakav način računanja inteligencije pomalo je zastario budući da stručnjaci već dugo vremena znaju kako svaka osoba ima 7 vrsta inteligencije. Ono što je još zanimljivije je to da smo svi rođeni s određenom količinom svake od vrsta inteligencije, ali je pitanje koju ćemo od njih koristiti ili za koju smo više predodređeni slijedeći naš odgoj, obrazovanje, genetiku i mnoge druge činitelje. Vrste inteligencije su: lingvistička, logička, tjelesna, prostorna, glazbena, interpersonalna i intrapersonalna.
Bebe su, npr., najveći borci jer koriste sve vrste inteligencije. Ova činjenica je i logična kada razmislimo koliko stvari to malo biće mora savladati tijekom svog odrastanja i formiranja.
Bebe u tijeku odrastanja u prvih nekoliko godina života nauče hodati, govoriti, razlikovati zvukove, snalaziti se u prostoru, dakle savladavaju niz mentalnih i fizičkih radnji. U nastavku ću prikazati svaku od vrsta inteligencije, te njihove glavne karakteristike i prednosti. Nadam se da će vam ovaj prikaz pomoći kako biste pronašli svoje jake strane. Zapamtite da svaka osoba posjeduje svaku od navedenih inteligencija, te da se trudom one individualno razvijaju ukoliko za to imate potrebu.
LINGVISTIČKA INTELIGENCIJA je glavna vrsta inteligencije koja je u prošlosti izračunavana na način koji sam ranije spomenula. Ova vrsta inteligencije, uz logičku, jamči dobre ocjene u školi. Riječ je o osobama koje vole čitati, pisati i pričati priče, spretne su s riječima i lako mogu druge uvjeriti u ispravnost svojih stavova. Ljudi koji imaju izraženu ovu vrstu inteligencije dobri su govornici, vole križaljke, pišu dnevnike. Kada govorimo o mogućim karijerama, očito je kako ova vrsta inteligencije može jako dobro pomoći u obavljanju raznih poslova. Međutim, vjerojatnije je da osobe s razvijenom lingvističkom inteligencijom imaju razvijeniju sklonost ka društvenim znanostima. Tako su naši «govornici» najčešće novinari, pisci, pravnici, odvjetnici, suci, često prosvjetni djelatnici, ali se bave i drugim sličnim zanimanjima iz društvene struke.
Posjedovanje LOGIČKE INTELIGENCIJE podrazumijeva da se kao od šale rješavaju matematički zadaci. Suočeni s problemom, takve ga osobe uvijek rješavaju uz pomoć logike, oni su često zainteresirani za uzročne-posljedične probleme i dobro se snalaze u aritmetičkim problemima, strategijskim igricama i eksperimentima. Za razliku od lingvističke, logička inteligencija je ona koja otvara vrata prirodnim znanostima. Mogućnost izbora je velika, od ekonomskih, elektro-tehničkih i strojarskih znanosti pa do kemijskih i bioloških. Vaša moć je u preciznom i uzročno-posljedičnom razmišljanju i djelovanju.
PROSTORNA INTELIGENCIJA razvijena je kod ljudi koji pamte detalje koje druge osobe rijetko zapaze. Primijetite li prvi u prostoriji boju zida, neki detalj ili raspored namještaja koji kasnije možete vrlo lako opisati? Najlakše se otkriva kod djece koja razmišljaju kroz slike i likove, zatim kod osoba koje provode vrijeme crtajući, slažući kockice ili sanjareći. Česta je fasciniranost rješavanjem labirinata ili puzli, kao i sklonost ka inventivnim rješenjima. Vizualno inteligentni ljudi su najčešće umjetnici, modni kreatori ili arhitekti.
TJELESNA INTELIGENCIJA pruža mogućnost obrade znanja kroz tjelesne senzacije. To je sposobnost pomoću koje tijelo radi ono što mu mozak nalaže. Osobe koje posjeduju ovaj oblik inteligencije mogu bez većeg napora i posebnog treninga naučiti bilo koji tjelesni pokret, čak i ako je on kompliciraniji od uobičajenih kretnji. Ljudi sa izraženom tjelesnom inteligencijom izvanredni su sportaši, plesači ili zanatlije, uspješni su u izradi rukotvorina i imaju razvijenu maštu.
GLAZBENA INTELIGENCIJA nije samo povezana s glazbenim talentom. Naime, glazbeno inteligentni ljudi uvijek su okruženi glazbom, koja im, ustvari, pomaže da zapamte komplicirane podatke kao što su matematičke formule ili jezična pravila. Ove osobe često pjevaju ili sviraju samo za sebe. Često bolje shvaćaju i pamte zvukove nego druge osobe. Osim glazbom, osobe s razvijenom glazbenom inteligencijom, mogu se uspješno baviti pedagogijom i psihologijom
INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA razvijena je kod onih osoba koje nazivamo rođenim vođama. Takve su osobe najčešće okružene ljudima, trude se da ih razumiju i što bolje upoznaju. Spretne su u komunikaciji i imaju moć prepoznati tuđe osjećaje i motive što im daje prednost u odnosu na druge. Uspješni savjetnici, prodavači ili političari imaju razvijenu upravo ovu vrstu inteligencije. Ljudi s ovakvim karakteristikama najčešće se opredjeljuju za bavljenje društvenim znanostima.
INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA podrazumijeva visoku razinu introspekcije – istraživanja unutarnje ličnosti. Smatra se da je najveći broj istinskih genija čovječanstva posjedovao izraženu upravo ovu vrstu inteligencije. Oni su svjesni vlastitih osjećaja i samomotivirani su. Psihologija i pedagogija su polja u kojima ove osobine dolaze do punog izražaja, međutim, i umjetnost nudi širok spektar mogućnosti za ove osobe.
Marica Jelušić, pedagoginja